Početna

        

 

 

 
 
Opći podaci

Povijest Motovuna

Mapa Motovuna

Socijalna skrb

Vizija

Naselja na području Općine Motovun

Kontakti

Pristup informacijama

        

 

 

 
Ustrojstvo

Načelnik

Vijeće

Jedinstveni upravni odjel

Mjesna samouprava

Stalna radna tijela

Komisija

 

 

 

        

 

 

 

 
Kultura

Festivali i manifestacije

Arhitektura

Poznate ličnosti

Tradicija

         

                                                    

 

Dokumenti

Program razvoja

Akti i dokumenti

Obrasci za građane

Javna nabava

Natječaji i oglasi

Sponzorstva i donacije 

Tablica ugovora i radova

Prostorni planovi

Investicije - IPARD mjera 301

 

      

 

 
 
  Gospodarstvo
 
  Financijska
  izvješća

  Političke 
 
aktivnosti

 

 

 

 

 

 

NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE MOTOVUN

 MOTOVUN

Motovun je grad podignut na čunjastom brdu uzdignutom 227 metara višem od morske razine u središnjem dijelu doline rijeke Mirne. Ona ovim krajolikom teče na oko 10 metara nadmorske visine. Grad je smješten na 45o i 20' sjeverne geografske širine i 13o i 50' istočne geografske dužine. Odvajanjem od Općine Pazin 1993. Motovun je ponovno postao sjedištem istoimene općine koja je ovdje djelovala do 1961. godine. Općina Motovun prostire se na 33,58 kilometara četvornih, a na njenom području prema popisu iz 2011. živi 1004 stanovnik. Na području Brkača živi 214, Kaldira 233, Motovuna 481 i Svetog Bartola 73 stanovnika. Na Motovunštini živi veći broj pripadnika talijanske nacionalne zajednice. Zbog toga su svi natpisi na zgradi općinske uprave i pločama s nazivima mjesta, ulica i trgova ispisani na hrvatskom i talijanskom jeziku. Građani talijanske nacionalnosti u javnim službama i drugim organizacijama od društvenog interesa, te u društvenom i javnom životu imaju pravo slobodne upotrebe talijanskog jezika. Sela koja obuhvaća MOTOVUN-MONTONA sa selima Božići-Bosici, Divjaki-Diviachi, DagoštiniDagostini, Meloni-Meloni, Murari-Morari, Režari-Resari, Pavati-Pavat ,Pišiljon-Pissiglione, Perčići-Percichi.

SVETI BARTOL

Sveti Bartol je područje koje obuhvaća mnoga manja sela. Crkva Sv. Bartola izgrađena je još 1651. godine, obnovljena 2000. godine. Povoljan geografski položaj i mikroklima pogoduju poljoprivrednoj proizvodnji kojom se lokalno stanovništvo bavi. Valja naglasiti da se u ovom kraju proizvode vrhunske kobasice koje se ocjenjuju svake godine koncem siječnja. U Svetom Bartolu živi 73 stanovnika. Sela koja obuhvaća SVETI BARTOL-SAN BORTOLO jesu: Benčići-Bencici, Beletićev Breg-Monte Belletich, Flegi-Fleghi, Flegova Stancija-Stanzia Flego, Fiorini-Fiorini, Podjesika-Sotto Iessica,Kal-Cal,Kaligari-Calligari,Kotigi-Cotigi,Labinjani-Labignani,Piški-Pischi,Šćulci-Sciolazi,Valenti-Valenti,Vežnaveri-Vesnaveri,Žugani-Giganti,Tripe-Trippe,Lokandići-Locandici.

 KALDIR

Kaldir je smješten na uzvisini pet kilometara jugoistočno od Motovuna. Uzvisina je najvjerovatnije bila naseljena već u prapovijesti, a naselje se prvi put spominje 1258. godine. Potpadao je pod upravu Motovuna, pa je cijelu svoju povijest dijelio s gradom na susjednom brdu koji je 1276. godine stao pod vrhovnu vlast Venecije, pod čijom je upravo bio sve do njenog pada 1797. godine. Župa Kaldir osnovana je 1550. najvjerojatnije za stanovništvo pristiglo tih godina iz hrvatskih krajeva koje su zauzeli Turci. Na području Kaldira živi 233 stanovnika. Sela koja obuhvaća KALDIR-CALDIER jesu: Brdari-Brdari, Brtoši-Bertossi, Brtošići-Bertossichi, Cvitki-Zvitchi, Gali-Galli, Klarići-Clarici,Lazi-Lazze(Ferri),Paladini-Paladini,Petretići-Petretichi, Prodani-Prodani,Štefanićev Breg-Monte Stefanich, Štefanići-Stefanichi, Valenti-Valenti, Madruši-Madrussa.

BRKAČ

U Antici se na području današnjeg Brkača nalazilo naselje „villa rustica“ gdje se proizvodila građevinska keramika, krovne opeke i crijepovi. 1942. godine je na mjestu starije crkve iz 15. st. sagrađena današnja crkva Sv. Pankracija, rimskog mučenika, zaštitnika mladeži i zaštitnika protiv glavobolje i grčeva ali i protiv krivog svjedočenja. U crkvi Sv. Pankricija postoji glagoljski natpis "1602. Pop Luka“ koji dokazuje da j e župa u tom razdoblju bila glagoljaška, a da se bogoslužje održavalo na staroslavenskom jeziku. Danas Brkač broji 214 stanovnika koji se pretežno bave poljoprivredom, uglavnom vinogradarstvom i vinarstvom. Sela koja obuhvaća BRKAČ-BERCAZ jesu: Bataji-Battai, Breg-Monte,Kolari-Colleri,KrancetiCragno,Labinjani-Labignani, Monforno-Monforno,Ravan-Ravan,Rudeli-Rodelli,Rušnjak-Ruscnach, Sirotići-Sirotici(Rosso), Romani – Romani.