2. Motovunski kolokvij

zvonikPozivamo sve zainteresirane na 2. Motovunski kolokvij sa temom ” Bratovštine u Motovunu i Kaldiru s pravnog, povijesnog, gospodarskog, kulturološkog i muzikološkog gledišta” koji će se održati 14.11.2015. godine sa početkom u 9.30 sati u vijećnici Općine Motovun.

PROGRAM:

09:30 Uvodna riječ 09:45 doc. dr. sc. Ivan Milotić (Zagreb): „Collegia u rimskom pravu i srednjovjekovne bratovštine“ 10:15 rasprava

10:30 mr. iur. can. Martina Laković (Zagreb): „Bratovštine u kanonskom pravu“ 11:00 rasprava

11:15 Domagoj Peranić, dipl. iur. (Zagreb): „Statuti bratovština – nomotehničko i normativno gledište“ 11:45 rasprava

12:00 Pauza 12:30 doc. dr. sc. Ivan Milotić (Zagreb): „Pravno uređenje bratovština u srednjovjekovnom pravu Motovuna“ 13:00 rasprava

13:15 dr. Livio Prodan, prof. (Trst): „Bratovštine u Motovunu i Kaldiru prema vizitacijskim spisima porečkih biskupa“ 13:45 rasprava

14:00 Tomislav Sadrić, mag. iur. (Zagreb): „Tragovi imovine motovunskih bratovština u Franciskanskom katastru“ 14:30 rasprava

14:45 Pauza

15:15 Denis Visintin, prof. (Poreč): „Gospodarsko i imovinsko stanje motovunskih bratovština“ 15:45 rasprava

16:00 Mo dott. David Di Paoli Paulovich, dipl. iur. (Trst): „Tradizioni musicali delle confraternite a Montona tra liturgia e folclore“ 16:30 rasprava

16:45 Gianfranco Abrami, phot. (Petrovija): „Segni delle confraternite in Istria“ 17:15 rasprava i dovršetak kolokvija

 

Bratovština ili bratstvo  su dobrovoljna katolička udruženja vjernika laika usko povezane uz lokalnu crkvu, koju bratovština pomaže u vjerskom i društveno korisnom radu. Svaka bratovština ima vlastiti statut koji potvrđuje lokalni biskup, svog sveca zaštitnika, članove – bratime i nošnju.

Povodi za osnivanje bratovština su najčešće bile velike nepogode, kojih je u srednjem vijeku bilo napretek, od epidemija kuge, vjerskih i dinastičkih ratova, požara, gladi, potresa i poplava, kad je ljude obuzimao strah i kad su jedino zajedničkim naporom mogli ublažiti teškoće koje bi ih zadesile. Prve bratovštine prihvaćale su se njegovanja zaraženih kugom i njihovim pokapanjem, održavanjem ubožnica i skloništa za nemoćne, stare i siročad, dakle dobrotvornim radom.

Skip to content